Korpa je prazna: 0.00 Din.
Ne postoje stvari kojih se novi korisnici Interneta plaÅ¡e viÅ¡e nego raÄunarskih virusa. Veliki deo odgovornosti za to snose mediji jer se vrlo retko u kontekstu bezbednosti pominje Firewall ili neki drugi oblik zaÅ¡tite, ali se zato stalno priÄa o straÅ¡nim virusima. Äim se na Internetu pojavi neka nova opasnost, svi mediji to prenesu kao katastrofu planetarnih razmera. Evo jednog primera: avgusta 2005. CNN je bio izloÅŸen napadu nekog Internet crva Å¡to je odmah postala njihova udarna vest. Neki izveÅ¡taÄi su iÅ¡li tako daleko da su predlagali ukidanje Interneta. Na kraju se ispostavilo da taj crv i nije naneo neku veliku Å¡tetu jer su se mnogi korisnici (ali ne i CNN) na vreme zaÅ¡titili instaliranjem odgovarajuÄe âzakrpeâ. Upravo zbog toga ÅŸelim da vam na samom poÄetku razjasnim neke vaÅŸne pojmove.
Postoji jedna reÄ kojom se mogu obuhvatiti svi Å¡tetni programi, procedure ili drugi namerno izazvani raÄunarski problemi. To je Malware. Meni se najviÅ¡e dopada definicija po kojoj se Malware tretira kao âzagaÄivaÄ raÄunaraâ. Naravno, u pitanju je softver kojim se namerno onemoguÄava normalno funkcionisanje raÄunara i oÅ¡teÄuju podaci. Da bi stvar bila joÅ¡ gora, ove programe je vrlo teÅ¡ko ukloniti tako da je ponekad jedino reÅ¡enje â formatiranje Äitavog hard diska.
Virusi predstavljaju samo jednu od kategorija Malware-a. Prema procenama nekih struÄnjaka u svetu danas postoji preko 700.000 razliÄitih raÄunarskih virusa. Å ta je raÄunarski virus? To je jedan relativno jednostavan program koji ima moguÄnost da se samostalno replicira tj. kopira na nove lokacije. Njegov prvenstveni cilj je da zarazi Å¡to viÅ¡e razliÄitih raÄunara. Virusi svoj kod obiÄno kriju u okviru drugih (najÄeÅ¡Äe potpuno legitimnih) programa ili dokumenta Å¡to oteÅŸava njihovo otkrivanje. Ali, kada jednom dospeju na vaÅ¡ raÄunar, postoji velika verovatnoÄa da Äe vrlo brzo zaraziti skoro sve programe koje koristite.
Da bi stvar bila joÅ¡ komplikovanija, ne funkcioniÅ¡u svi virusi na isti naÄin. Neki pogaÄaju samo odreÄene vrste dokumenata, drugi spadaju u kategoriju tzv. Macro komandi (koje se Äesto koriste u Office programima), treÄi onemoguÄavaju podizanje sistema tako Å¡to oÅ¡teÄuju vitalne delove diska itd. Postoje i promenljivi (polimorfni) oblici virusa, mada ja mislim da su najgori tzv. retro virusi Äiji je cilj da onemoguÄe bezbednosni sistem vaÅ¡eg raÄunara.
Sigurno ÅŸelite da znate kako virus moÅŸe da dospe do vaÅ¡eg raÄunara. Velika veÄina savremenih virusa koristi razne ârupeâ u programima koji se masovno koriste. Neke od njih joÅ¡ uvek nisu zvaniÄno otkrivene mada se mnogo ÄeÅ¡Äe radi o odavno poznatim nedostatcima koji nisu na vreme ispravljeni odgovarajuÄim âzakrpamaâ. Drugi po veliÄini izvor virusa su razni File Sharing sistemi. Ukoliko koristite BitTorrent, ili neki od sliÄnih programa, budite veoma oprezni. Lako se moÅŸe dogoditi da uz neki film, muziÄku numeru ili program, dobijete i raÄunarski virus. U suÅ¡tini, svaki prenos podataka sa Interneta predstavlja odreÄeni rizik, jer se nikada unapred ne moÅŸe znati da li se u ÅŸeljnom fajlu nalazi virus ili ne.
Veliki broj infekcija se Å¡iri i preko E-mail poruka. Dovoljno je da neoprezno kliknete na fajl koji se nalazi u prilogu da bi se virus raÅ¡irio i na vaÅ¡ raÄunar. Postoji miÅ¡ljenje da zbog toga nikada ne treba otvarati fajlove koji vam stiÅŸu putem E-mail-a, ali ja smatram da je to preterano. Uostalom, u zadnje vreme sve viÅ¡e virusa za Å¡irenje koristi tzv. instant poruke taÄnije, moguÄnost da se uz poruku poÅ¡alje i neki fajl. Bez obzira na naÄin na koji se neki virus uselio na vaÅ¡ raÄunar, Å¡teta koju moÅŸe da prouzrokuje je uvek veoma velika!
Na osnovu Äega se moÅŸe zakljuÄiti da je neki raÄunar zaraÅŸen virusom? Na ovo pitanje nije lako dati jednostavan odgovor. Znaci koji ukazuju na infekciju mogu biti veoma razliÄiti pa ne postoji siguran test koji definitivno potvrÄuje prisustvo raÄunarskog virusa. Sa druge strane, jedan od sigurnih znakova je prestanak rada vaÅ¡eg Anti-virusnog programa.
Da li postoji lek za ovaj problem? Najbolji lek za svaki virus je njegovo uklanjanje, ali je u svakom sluÄaju najbolje da rizik od infekcije svedete na minimum. Na taj naÄin Äete najbolje zaÅ¡titi sve svoje podatke i izbeÄi mnoge glavobolje. U tom cilju vam savetujem da redovno Update-ujete svoj Anti-virusni program i da svakodnevno dopunjavate njegovu bazu podataka. To je jedini naÄin da uvek budete spremni za nove generacije virusa koje se stalno pojavljuju.
Posebnu vrstu virusa Äine tzv. Trojanci (Trojan Horses). Njihov naziv potiÄe od osobine da spolja izgledaju sasvim bezopasno ali mogu da izazovu vrlo velike probleme. U suÅ¡tini, to su korisni programi koje mnogi vrlo rado preuzimaju i instaliraju a da pri tome nemaju pojma da su istovremeno dobili i neki virus. Trojanci se upravo zbog Äinjenice da ste ih dobrovoljno instalirali smatraju najpodmuklijom vrstom Å¡tetoÄina. Na kraju, treba znati da mnogi Trojanci sluÅŸe samo kao prva stepenica u osvajanju nekog raÄunara. Naime, njihov je zadatak da obezbede tzv. âsporedni ulazâ (Back Door), kroz koji Äe kasnije lako da prodre mnogo opasniji virus. Upravo se iz tih razloga preporuÄuje upotreba softverskog Firewall-a, jer je jedino on u stanju da primeti ovakve nepravilnosti.
SledeÄi tip virusa o kome Äu vam priÄati je tzv. Bot. Za njega je karakteristiÄno da dolazi direktno sa Interneta i proverava odbrambeni mehanizam vaÅ¡eg raÄunara. Ukoliko pronaÄe neku slabu taÄku, automatski se ubacuje u sistem i smesta onesposobljava kompletnu zaÅ¡titu. Na taj naÄin virus preuzima potpunu kontrolu nad raÄunarom i priprema ga da posluÅŸi kao platforma za dalje napade. Treba naglasiti da postoje i korisni Bot-ovi. Jedan od takvih je i Google Bot koji stalno krstari Internetom u potrazi za novim sadrÅŸajima. Bez njega, najveÄi pretraÅŸivaÄ na svetu ne bi mogao da obavlja svoju funkciju.
Na kraju, ÅŸelim joÅ¡ samo da pomenem tzv. crve (Worms). Oni se najÄeÅ¡Äe prenose putem E-mail poruka pa su zato veoma rasprostranjeni. Na ÅŸalost, Å¡teta koju mogu da vam nanesu je vrlo velika, pa morate biti veoma obazrivi kada primite poruku koja sadrÅŸi i neki fajl.
